KATOLIČKA BOGOSLOVIJA –
SEMINARIUM CATHOLICUM
Fakultet teoloških znanosti
51280 Rab,
Barbat 8
Kontakt:
generalni.vikarijat@gmail.com
Rektor: ivica.kriz7@gmail.com
Rektor: ivica.kriz7@gmail.com
Katolička bogoslovija - Seminarium Catholicum je Fakultet teoloških znanosti Katoličke Stare Crkve koji izvodi filozofsko-teološki studij. Utemeljena je dekretom nadbiskupa metropolite Ortodoksne starokatoličke regije sv. Kristofora te djeluje kanonski. Studij je organiziran prvenstveno za izobrazbu kleričkih kandidata Ortodoksne starokatoličke regije sv. Kristofora, ali otvoren je i za ostale zainteresirane vjernike intelektualce.
REKTOR
Prof. dr. sc. Ivica Križ
PROFESORI
Prof. dr. sc. Ivica Križ
Prof. dr. sc. Dimitrije Popadić
Prof. dr. sc. Leonardo Beg
Prof. dr. sc. Leonardo Beg
IZVANREDNI PROFESORI
Izv. prof. dr. sc. Borivoje Subotić
DOCENTI
Doc. dr. sc. Jasmin Milić
Doc. dr. sc. Slavko Grgić
Prim. doc. dr. sc. Damir Zudenigo, dr. med.
VIŠI ASISTENTI
Dr. sc. Stjepan Murgić
ASISTENTI
PREDAVAČI
Dr. Željko Čehak
NASTAVNI PROGRAM
Postdiplomski doktorski studij
Pravo
upisa na trogodišnje doktorske studije imaju studenti koji su završili
diplomske akademske studije s ocjenom odličan (5) ili vrlo dobar (4) na skali
ocjena od 1 do 5, te oni koji su stekli naziv magistra znanosti, s tim da se magisterij znanosti vrednuje kao
dvogodišnje postdiplomske studije.
Za osobe koje su završile neki od drugih društveno-humanističkih studija a željeli bi nastaviti doktorski studij na Katoličkoj bogosloviji, procjenu će donijeti povjerenstvo.
Mentor
(1)
Studentu postdiplomskih studija obvezno se imenuje mentor.
(2)
Naučno-nastavno vijeće Bogoslovije imenuje mentora uz suglasnost studenta.
(3)
Naučno-nastavno vijeće formira listu profesora potencijalnih mentora doktorskih
studija za svakog studenta pojedinačno ovisno od njegovog ili njezinog područja
i predloženog istraživanja.
(4)
Petnaest dana nakon dostave ove liste predloženih mentora, potencijalni student
doktorskih studija odabire sebi tri potencijalna mentora i o svojem izboru obavještava
Komisiju za doktorske studije. Na osnovu ovog izbora, Komisija doktorskih
studija upućuje Naučno-nastavnom vijeću svoj konačni prijedlog za imenovanje
mentora.
(5)
Na temelju dostavljenog prijedloga od strane Komisije za doktorske studije,
Naučno-nastavno vijeće donosi konačnu odluku o imenovanju mentora studentu
doktorskih studija.
(6)
Studentu doktorskih studija se tada imenuje mentor: nastavnik u znanstvenom i
znanstveno-nastavnom zvanju:
-
znanstveni suradnik - docent;
-
viši znanstveni suradnik - izvanredni profesor;
-
znanstveni savjetnik - redovni profesor;
-
ili professor emeritus.
(7)
Mentor je obavezan pomagati studentu kako u izboru, pripremi i formiranju prijedloga
doktorskog programa tako i tijekom doktorskih studija omogućujući studentu da razumije
i u radu primjeni znanstvene metode.
Dakle, mentor prati njegov ili njezin rad i dostignuća, pružajući
studentu pomoć u izboru odgovarajuće literature tijekom doktorskih studija u
skladu sa studijskim programom, upućujući ga u znanstveno-istraživački rad i
učestvujući u oblikovanju seminara i vježbi ukoliko student doktorskih studija
izvodi nastavu na nivou diplomskih akademskih studija u skladu sa studijskm
programom.
(8)
O radu studenta i njegovom napredovanju tijekom doktorskih studija, nakon
završetka svakog semestra, mentor je dužan dostaviti Komisiji za doktorske
studije pismeni izvještaj o radu studenta.
Struktura
i organizacija doktorskog studija
(1)
Doktorski studij ima vrijednost 180 ECTS, tri studijske godine, svaka po 60 ECTS.
(2)
Student postdiplomskih studija može steći najmanje 120 ECTS bodova na doktorskom
studiju.
(3)
Student doktorskih studija koji ispunjenjem propisanih uvjeta stekne više ECTS bodova
ostvaruje pravo na dobivanje certifikata/potvrde o ostvarenom broju bodova.
(4)
Studijskim programom doktorskih studija utvrđuje se popis obaveznih i izbornih
predmeta i/ili modula s brojem aktivne nastave potrebnih za njihovu realizaciju
i odgovarajućim brojem ECTS bodova.
(5)
Obavezne aktivnosti sastoje se u prezentaciji znanstvenog rada na domaćim i inozemnim
Znanstvenim skupovima ili znanstvenom usavršavanju na domaćim ili inozemnim
sveučilištima i fakultetima, odnosno znanstvenim institutima i to u ukupnom
trajanju od najmanje 3 mjeseca, čime se može steći 20 ECTS bodova.
(6)
Izborne aktivnosti sastoje se u učestvovanju na seminarima, konferencijama i
okruglim stolovima i sl., i njima se mogu steći 10 ECTS bodova.
(7)
Znanstveno usavršavanje sastoji se u sistematskom znanstvenom istraživanju
tijekom studija pod vodstvom i nadzorom mentora, što predstavlja uvjet za
izradu i obranu doktorske disertacije. Znanstvenim
usavršavanjem pod vodstvom mentora student može steći 90 ECTS bodova.
(8)
Odbrana prijedloga doktorskog rada (supstrat doktorskog rada) vrednuje se s 10
ECTS bodova a doktorska disertacija s 30 ECTS bodova.
Mogućnost
izrade i odbrane doktorata bez nastave i ispita
U
izuzetnim slučajevima, student koji je ostvario značajna znanstvena dostignuća,
može na temelju odluke Naučno-nastavnog vijeća steci doktorat znanosti izradom
i javnom obranom doktorskog rada.
Način
ocjenjivanja
(1)
Ocjena studenta tijekom doktorskog studija, osim navođenja ocjene od 1 do 5
(pri čemu ocjena 1 označava nedovoljno znanje a ocjena 5 odlično znanje) podrazumijeva
pisani izvještaj mentora, koji se dostavlja Komisiji za doktorske studije.
(2)
Pisani izveštaj mentora sadrži vrednovanje stupnja uspješnosti studenta na
doktorskom studiju prema studijskom programu.
Elementi ove pismene ojcene mentora se mogu definirati posebnim
Pravilnikom.
...