Katolička bogoslovija - Seminarium Catholicum

KATOLIČKA BOGOSLOVIJA – SEMINARIUM CATHOLICUM

Fakultet teoloških znanosti

51280 Rab, Barbat 8

Kontakt: generalni.vikarijat@gmail.com
Rektor: ivica.kriz7@gmail.com

Katolička bogoslovija - Seminarium Catholicum je Fakultet teoloških znanosti Katoličke Stare Crkve koji izvodi filozofsko-teološki studij. Utemeljena je dekretom nadbiskupa metropolite Ortodoksne starokatoličke regije sv. Kristofora te djeluje kanonski. Studij je organiziran prvenstveno za izobrazbu kleričkih kandidata Ortodoksne starokatoličke regije sv. Kristofora, ali otvoren je i za ostale zainteresirane vjernike intelektualce.

6300d4c78c695.site123.me

 

REKTOR

Prof. dr. sc. Ivica Križ

 

PROFESORI

Prof. dr. sc. Ivica Križ

Prof. dr. sc. Dimitrije Popadić
Prof. dr. sc. Leonardo Beg

IZVANREDNI PROFESORI

Izv. prof. dr. sc. Borivoje Subotić

 

DOCENTI

Doc. dr. sc. Jasmin Milić

Doc. dr. sc. Slavko Grgić

Prim. doc. dr. sc. Damir Zudenigo, dr. med. 

 

VIŠI ASISTENTI

Dr. sc. Stjepan Murgić

 

ASISTENTI

 

PREDAVAČI

Dr. Željko Čehak

 

                                               NASTAVNI  PROGRAM 

Postdiplomski doktorski studij

Pravo upisa na trogodišnje doktorske studije imaju studenti koji su završili diplomske akademske studije s ocjenom odličan (5) ili vrlo dobar (4) na skali ocjena od 1 do 5, te oni koji su stekli naziv magistra znanosti, s tim da se magisterij znanosti vrednuje kao dvogodišnje postdiplomske studije.

Za osobe koje su završile neki od drugih društveno-humanističkih studija a željeli bi nastaviti doktorski studij na Katoličkoj bogosloviji, procjenu će donijeti povjerenstvo. 

Mentor

(1) Studentu postdiplomskih studija obvezno se imenuje mentor.

(2) Naučno-nastavno vijeće Bogoslovije imenuje mentora uz suglasnost studenta.

(3) Naučno-nastavno vijeće formira listu profesora potencijalnih mentora doktorskih studija za svakog studenta pojedinačno ovisno od njegovog ili njezinog područja i predloženog istraživanja.

(4) Petnaest dana nakon dostave ove liste predloženih mentora, potencijalni student doktorskih studija odabire sebi tri potencijalna mentora i o svojem izboru obavještava Komisiju za doktorske studije. Na osnovu ovog izbora, Komisija doktorskih studija upućuje Naučno-nastavnom vijeću svoj konačni prijedlog za imenovanje mentora.

(5) Na temelju dostavljenog prijedloga od strane Komisije za doktorske studije, Naučno-nastavno vijeće donosi konačnu odluku o imenovanju mentora studentu doktorskih studija.

(6) Studentu doktorskih studija se tada imenuje mentor: nastavnik u znanstvenom i znanstveno-nastavnom zvanju:

- znanstveni suradnik - docent;

- viši znanstveni suradnik - izvanredni profesor;

- znanstveni savjetnik - redovni profesor;

- ili professor emeritus.

(7) Mentor je obavezan pomagati studentu kako u izboru, pripremi i formiranju prijedloga doktorskog programa tako i tijekom doktorskih studija omogućujući studentu da razumije i u radu primjeni znanstvene metode.  Dakle, mentor prati njegov ili njezin rad i dostignuća, pružajući studentu pomoć u izboru odgovarajuće literature tijekom doktorskih studija u skladu sa studijskim programom, upućujući ga u znanstveno-istraživački rad i učestvujući u oblikovanju seminara i vježbi ukoliko student doktorskih studija izvodi nastavu na nivou diplomskih akademskih studija u skladu sa studijskm programom.

(8) O radu studenta i njegovom napredovanju tijekom doktorskih studija, nakon završetka svakog semestra, mentor je dužan dostaviti Komisiji za doktorske studije pismeni izvještaj o radu studenta.

Struktura i organizacija doktorskog studija

(1) Doktorski studij ima vrijednost 180 ECTS, tri studijske godine, svaka po 60 ECTS.

(2) Student postdiplomskih studija može steći najmanje 120 ECTS bodova na doktorskom studiju.

(3) Student doktorskih studija koji ispunjenjem propisanih uvjeta stekne više ECTS bodova ostvaruje pravo na dobivanje certifikata/potvrde o ostvarenom broju bodova.

(4) Studijskim programom doktorskih studija utvrđuje se popis obaveznih i izbornih predmeta i/ili modula s brojem aktivne nastave potrebnih za njihovu realizaciju i odgovarajućim brojem ECTS bodova.

(5) Obavezne aktivnosti sastoje se u prezentaciji znanstvenog rada na domaćim i inozemnim Znanstvenim skupovima ili znanstvenom usavršavanju na domaćim ili inozemnim sveučilištima i fakultetima, odnosno znanstvenim institutima i to u ukupnom trajanju od najmanje 3 mjeseca, čime se može steći 20 ECTS bodova.

(6) Izborne aktivnosti sastoje se u učestvovanju na seminarima, konferencijama i okruglim stolovima i sl., i njima se mogu steći 10 ECTS bodova.

(7) Znanstveno usavršavanje sastoji se u sistematskom znanstvenom istraživanju tijekom studija pod vodstvom i nadzorom mentora, što predstavlja uvjet za izradu i obranu doktorske disertacije.  Znanstvenim usavršavanjem pod vodstvom mentora student može steći 90 ECTS bodova.

(8) Odbrana prijedloga doktorskog rada (supstrat doktorskog rada) vrednuje se s 10 ECTS bodova a doktorska disertacija s 30 ECTS bodova.

Mogućnost izrade i odbrane doktorata bez nastave i ispita

U izuzetnim slučajevima, student koji je ostvario značajna znanstvena dostignuća, može na temelju odluke Naučno-nastavnog vijeća steci doktorat znanosti izradom i javnom obranom doktorskog rada.

Način ocjenjivanja

(1) Ocjena studenta tijekom doktorskog studija, osim navođenja ocjene od 1 do 5 (pri čemu ocjena 1 označava nedovoljno znanje a ocjena 5 odlično znanje) podrazumijeva pisani izvještaj mentora, koji se dostavlja Komisiji za doktorske studije.

(2) Pisani izveštaj mentora sadrži vrednovanje stupnja uspješnosti studenta na doktorskom studiju prema studijskom programu.  Elementi ove pismene ojcene mentora se mogu definirati posebnim Pravilnikom.

...